Svećenička godina traje od 19. lipnja ove do 19. lipnja sljedeće godine, a ima dva aspekta. Jedan je u odnosu na svećenike koji su pozvani dublje otkriti svoj Božji poziv, a drugi u odnosu na vjernike, da otkriju važnost svećeničkog poziva za navještaj Evanđelja.
Najveća patnja Crkve je grijeh njezinih svećenika – istaknuo je papa Benedikt XVI. otvarajući Svećeniku godinu. Predsjedajući drugom Večernjom svetkovine Presvetoga Srca Isusova, u bazilici svetog Petra, Papa je ustvrdio da su Crkvi potrebni sveti svećenici, priznajući da je grijeh svećenika najveća patnja Crkve. Svečanost otvaranja započela je Papinom tihom molitvom pred moćima svetoga Ivana Vianneya, arškoga župnika, čiju 150. obljetnicu preminuća Crkva obilježava ove godine.
Crkvi su potrebni sveti svećenici, službenici koji pomažu vjernicima da iskuse milosrdnu ljubav Gospodina i da budu njegovi uvjereni svjedoci, ustvrdio je Benedikt XVI, pozivajući vjernike da se mole Bogu da on srce svakog svećenika zapali ljubavlju prema Isusu.
Kako zaboraviti da Crkva, Tijelo Kristovo, najviše trpi zbog grijeha svojih pastira, naročito onih koji se pretvaraju u kradljivce ovaca, zato jer ih zavode svojim privatnim naukom ili ih stežu vezama grijeha i smrti, zapitao se Benedikt XVI.
I za nas, dragi svećenici, vrijedi poziv na obraćenje i preporučivanje božanskom milosrđu, a moramo se također ponizno i ustrajno moliti Presvetome Srcu Isusovu da nas čuva od užasne opasnosti kako ne bismo štetili onima za čije smo spasenje odgovorni, rekao je Sveti Otac obraćajući se nazočnim svećenicima i biskupima.
Papa je naglasio kako je svećeničko poslanje neophodno za Crkvu i za svijet, ono zahtijeva potpunu vjernost Kristu i neprestano ujedinjenje s njim, te pozvao svećenike da budu postojani i prosvijetljeni vođe, sa srcem zapaljenim pastoralnom ljubavlju, i što sličniji Isusu.
U svom nedjeljnom nagovoru papa Benedikt se osvrnuo na Pavlovu godinu koju je isti dan u večernjim satima zatvorio. Bila je to važna godina za cijelu Crkvu jer je približila apostola naroda kršćanskim vjernicima diljem svijeta. Papa se nada da će i Svećenička godina vjernicima približiti lik svećenika, a svećenicima dati novi zamah u pastoralu.
Providnost je htjela da upravo dok se završava Pavlova godina, započne svećenička godina, rekao je papa Benedikt prije molitve Anđeoskog pozdravljenja. Kršćani su hodočašćima, katehezama, brojnim publikacijama i pothvatima bolje shvatili lik i ulogu apostola Pavla i njegovu živu poruku. Na taj je način u kršćanskim zajednicama oživljeno oduševljenje za Krista i evanđelje.
Papa se nada da će i Svećenička godina, koju je otvorio 19. lipnja na svetkovinu Presvetog Srca Isusova prigodom 150. obljetnice smrti sv. Ivana Vianneya, dati duhovni i pastoralni zamah na dobrobit kršćanskog puka, a napose klera. Sv. Pavao, koji se posve identificirao sa svojom službom kao što je to kasnije učinio i župnik iz Arsa, sjajni je primjer svećenicima. Bio je naime svjestan da je nositelj izuzetnoga blaga, poruke spasenja, rekao je Papa.
Fra Josip Sušić, župnik
Fra Josip Sušić, sin pok. Mije i Danice rođ. Maršić rođen je 14.10.1983. godine u Imotskom. Osnovnu školu je pohađao i završio u Imotskom. Nakon toga upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju gdje maturira 2002. godine, iste godine na Visovcu oblači franjevački habit i ulazi u novicijat. Godine 2003. upisuje teološki fakultet u Splitu gdje studira dvije godine, nastavlja u Asizu (Italija) i završava u Zagrebu gdje diplomira 2010. godine kada je i zaređen za svećenika. Prva svećenička služba bila je župni vikar u župi Gospe Lurdske u Zagrebu, a nakon toga šest godina proveo je u hrvatskoj katoličkoj misiji Koeln kao dušobrižnik. Godine 2017. odlukom uprave Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja predložen je i dekretom nadbiskupa mons. Marina Barišića imenovan župnikom župe sv. Roka – Vinjani.
Fra Jakov Udovičić, župni vikar
Fra Jakov Udovičić, rođen je 30. kolovoza 1948. godine na Studencima. U rodnom mjestu pohađa i završava osnovnu školu. 1963. godine pristupa u Franjevačko sjemeništa u Sinju te nakon četiri godine polaže maturu na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Teološki studij započinje u Dubrovniku, nastavlja u Makarskoj, završava u Zagrebu gdje je diplomirao 1975. godine. U Zagrebu 1977. postiže iz moralne teologije magisterij.
Za svećenika je zaređen 1974. godine u Imotskom. Nakon odgojiteljskih službi prefekta u Sinju i maštra na Visovcu od 1988. je kateheta mladih u Imotskom te župski i samostanski vikar, a od 1996. do 2000. provincijski voditelj Frame. 2006. dekretom je određen za župskog vikara u župi sv. Roka – Vinjani.
Popis vinjanskih župnika
Fra Filip Kovačević 1749.
Fra Dominik Medvidović 1749. – 1751.
Fra Mate Tolić 1752. – 1753.
Fra Ludovik Knezović 1754. – 1755.
Fra Dominik Medvidović 1755.
Fra Grgo Mršić 1755. – 1757.
Fra Mate Tolić 1757.
Fra Grgo Čulić 1758. – 1762.
Fra Dominik Medvidović 1763.
Fra Andrija Jelavić 1763. – 1766.
Fra Grgo Čulić 1768.
Fra Bernardin Pavlović 1768. – 1778.
Fra Andrija Granić 1779. – 1780.
Fra Jerolim Bauk 1780. – 1784.
Fra Ivan Šumelj 1784. – 1787.
Fra Ante Majić 1787. – 1790.
Fra Šimun Bakota 1791. – 1795.
Fra Ivan Marojević 1802. – 1805.
Fra Frano Ciprijan Bušić 1805. – 1014.
Fra Mijo Ujević 1815. – 1819.
Fra Anđelo Roščić 1819. – 1931.
Fra Mijo Ujević 1832. – 1837.
Fra Paško Dropuljić 1837. – 1838.
Fra Petar Prgomet 1838. – 1840.
Fra Paško Dropuljić 1840. – 1853.
Fra Karlo Balić 1853. – 1854.
Fra Andrija Pervan 1855. – 1860.
Fra Felice Vodanović 1860. – 1866.
Fea Karlo Balić 1866. – 1877.
Fra Andrija Perić 1875. – 1877.
Fra Jakov Lovrić 1877. – 1885.
Fra Stanko Borić 1885. – 1889.
Fra Ivan Perić 1889. – 1895.
Fra Andrija Maturinović 1895. – 1896.
Fra Dane Bilić 1896. – 1907.
Fra Anđeo Frankić 1807. – 1915.
Fra Ivan Vukušić 1915. – 1934.
Fra Pile Vuković 1934. – 1941.
Fra Bernard Radonjić 1941. – 1948.
Fra Nikola Bilić 1948. – 1955.
Fra Mate RAkić 1955. – 1963.
Fra Petar Sikavica 1963. – 1976.
Fra Ante Brčić 1976. – 1979.
Fra Ante Mijaljević 1979. – 1985.
Fra Ivo Menđušić 1985. – 1991.
Fra Vinko Gudelj 1991. – 2000.
Fra Dinko Bošnjak 2000. – 2006.
Fra Denis Šimunović 2006. – 2017.
Fra Josip Sušić 2017.
Popis župnih pomoćnika
Fra Boro Vlašić 1973. – 1974.
Fra Ante Brčić 1974. – 1976.
Fra Petar Teskera 1976. – 1979.
Fra Duško Džimbeg 1979. – 1983.
Fra Ante Šilović 1982. – 1985. (napustio svećeničku službu)
Fra Marko Repušić 1985. – 1986. (napustio svećeničku službu)
Fra Ante Čovo 1986. – 1988.
Fra Zvonko Pirić 1988. – 1991. (napustio svećeničku službu)
Fra Stipe Bešlić 1991. – 1992.
Fra Zoran Jonjić 1992. – 1996. i 2002-2003.
Fra Branimir Šegota 1996. – 1998.
Fra Ante Buljan 1998. – 2000.
Fra Nediljko Knezović 2000. – 2002.
Fra Dinko Bekavac 2003. – 2004.
Fra Jure Hrgović 2004. – 2006.
Fra Jakov Udovičić 2006.
Popis svećenika i redovnika rodom iz Vinjana
Aračić, fra Silvestar (1926. – 2005.)
Bušić, fra Nikola (zaređen 1661.)
Bušić fra Mate († 1816.)
Bušić, fra Ciprijan – Frano (1768. – 1839.)
Bušić, fra Kleme (1865. – 1935.)
Bušić, fra Frano ( † 1930.)
Bušić, don Ivan (1908. – 199?.)
Dubravac, fra Jure (omiški gvardijan 1719. – 1722.)
Krnić, fra Grgo (omiški gvardijan 1717. – 1719.)
Kukavica, fra Ante (1947.)
Kutleša, fra Silvestar (1876 – 1943.)
Kutleša, fra Zoran (1962.)
Majić, don Marijan (1914. – 1945.?)
Nenadić – Stipić, don Marijan (poljički župnik 1795. – 1801.)
Rebić, fra Šimun (stariji) († 1778.)
Rebić, fra Šimun (mlađi) – provincijal od 1810. – 1813. (1775. – 1816.)
Rudež, fra Frano († 1880.)
Rudež, fra Rajmund (1844. – 1893.)
Slišković, fra Jure (1759. – 1793.)
Tolić, fra Radoslav (1961.)
Tolić, fra Zvonko (1966.)
Tolić, fra Željko (1963.) – provincijal od 2003.
Tomasović – Garić, fra Marko (1660. – 1743.)
Tomašević, fra Ivan (spominje se 1628.)
Župić – Ćorić, fra Marko (1745. – 1819.)
Popis časnih sestara iz Vinjana
s. Martina Aračić (1967.)
s. Mirjana Kutleša (1968.)